F

F (7)

Jerko Fabković, biografija

 

Rođen je u Zagrebu 1901., gdje je i umro 1974. godine.  Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu kod B. Č. Sesije i V. Becića. Studirao je i povijest umjetnosti u Munchenu. Autor je monumentalnih figuralnih kompozicija, izražene konstrukcije i snažnih oblika. U kasnijem razdoblju slikao je idealizirane likove u pejzažu, sentimentalnih i lirskih ugođaja. Bavio se crtežom i akvarelom. Sudjelovao je na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Eugen Feller, biografija

 

Rođen je 1942. godine u Splitu, Hrvatska. Primarno radi u slikarskim i grafičkim medijima. Vizualnim se umjetnostima počeo baviti 1957. godine, bez prethodnog akademskog obrazovanja. Od 1969. do 2001. godine djeluje u Italiji, a 2001. godine vraća se u Zagreb. Predstavnik je radikalne struje enformela u suvremenom hrvatskom slikarstvu. Po nedostatku predmetnoga sadržaja i uporabi neslikarskih materijala i tehnika blizak je Ivi Gattinu. Početkom šezdesetih radi Malampije, slike reljefnih površina i monokromnih struktura koje izvodi gustim nanosima gipsa. Fokus zatim usmjerava na obojene objekte, a u sedamdesetima na geometrizirane grafike. U novijem razdoblju blizak je minimalizmu i apstrakciji. Izlagati počinje početkom šezdesetih i otada izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i Nagrade 14. zagrebačkog salona 1968.godine. Živi i radi u Zagrebu.

Vladimir Filakovac, biografija

 

Rođen je u Brodu na Savi 9. ožuijka 1892. godine, a preminuo je u Zagrebu 22. studenog 1972. godine. Studirao je u Budimpešti, boravio u Beču i Osijeku te kao pedagog djelovao na Akademiji u Beogradu i od 1941. u Zagrebu. Još kao gimnazijalac dolazi u Osijek, grad koji su već obilježili brojni slikari te ondje djeluje kao član Kluba hrvatskih književnika i umjetnika, a pored toga otvara i svoj prvi atelje. Slikarski studij iz Osijeka ga je 1911. godine odveo u Budimpeštu. Titulu akademskog slikara stekao je 1916. godine i ondje je nastavio stvarati crteže s motovima mađarske prijestolnice, ali i djela inspirriana prošlošću i odrastanjem uz brojnu obitelj u slavonskoj ravni. Filakovac je svoja djela 1912. godine izlagao i u Narodnoj galeriji Muscarnok, zajedno s drugim studentima i profesorima. Studij je zbog Prvog svjetskog rata morao u nekoliko navrata prekidati. U to vrijeme stvara crteže inspirirane ratom. Nakon rata vraća se gradskim motivima Osijeka, te mirnodopskim portretima. 1920. godine odlazi na usavršavanje u Beč, gdje do 1923. godine živi i stvara inspiriran gradskim motivima. Filakovac je surađivao i s časopisima, izrađivao je dokumentarne crteže za Hrvatski list, Novosti i Politiku. U slikarstvu nastavlja tradiciju munchenskog kruga figuralnim kompozicijama, pejzažima i portretima. Kasnije nastaje niz postimpresionističkih djela. Posebno se odlikuje studijama životinja, a radio je ilustracije i opremao knjige. Kretao se od tona prema boji, a u brojnim crtežima i grafikama pokazao se kao vrstan animalist i karikaturist.

Robert Frangeš Mihanović, biografija

 

Rođen je u Srijemskoj Mitrovici 2. listopada 1872. godine,a umro je 12. siječnja 1940. u Zagrebu. Bio je hrvatski kipar i suprug Ženke Kopač-Frangeš, žene koja je osnovala Udrugu za očuvanje seljačke umjetsnoti i obrta, otac Branke Frangeš-Hegedušić, hrvatske slikarice i ilustratorice i punac hrvatskog slikara Krste Hegedušića. Završio je Obrtnu školu u Zagrebu 1889., školovanje nastavio u Beču na Umjetničko-obrtnoj školi 1889.-94, potom na Umjetničkoj akademiji 1894./95. Usavršavao se u Parizu 1900/01 gdje se družio sa A. Rodinom i M. Rossom. Bio je nastavnik na obrtnoj školi i profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji. Među njegove poznate učenike spada Joza Turkalj. Jedan je od pokretača i organizatora likovnog života u Zagrebu na prijelazu iz XIX. na XX. stoljeće. Sudjelovao je u osnutku Društva hrvatskih umjetnika ( 1897.), udruženja Lada (1904.) i Umjetničke akademije (1907.), uz koju je utemeljio ljevaonicu bronce i doveo prve ljevače. Bio je član JAZU, Srpske akademije nauka i umjetnosti i Akademije znanosti i umjetnosti u Pragu. Uz R. Valdeca utemeljeitelj je modernog hrvtaskog slikarstva. Najmonumentalnije Frangešovo djelo je konjanički spomenik Kralj Tomislav te još brojna Frangešova djela poput Vinogradari, Otmica Europe, Bijeg u Egipat, Kopač itd..

Claudio Frank, biografija

 

Rođen je u Opatiji 2. studenog 1940. godine. Slikar je i glazbenik. Slikarstvo je diplomirao 1979. godine na milanskoj Akademiji likovnih umjetnosti Brera. Paralelno sa studijem slikarstva usavršava violinu i glazbeno se školuje na Konzervatoriju Giuseppe Verdi. Frank samostalno izlaže od 1974. godine pa se publici predstavio u Rijeci, Opatiji, Zagrebu, Parizu, Veneciji, Piranu, Poreču, Rovinju itd. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada.

Toni Franović, biografija
 
 
Rođen je u Zagrebu 15. travnja 1964. godine. Crta i slika od ranog djetinjstva, a izlaže od 1989. Nakon tri godine studija medicine na Sveučilištu u Zagrebu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, gdje diplomira 1990. godine. 1993. zapošljava se na '' Arad arts project'' u Aradu gdje predaje slikanje u prirodi. Akademske godine 1994/95. boravi na American University u Washingtonu gdje predaje duhovnost umjetsnoti. Krajem 1995. godine zapošljava se na mjestu mlađeg asistenta na katedri slikanja i crtanja Akademije ikovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje crtanje akata i slikanje u prirodi do 2004. Njegove slike i djela primijenjene umjetnosti nalaze se u brojnim privatnim i javnim zbirkama, te u fundusima nekoliko muzeja u Europi, Americi i Izraelu.

Ivo Friščić, biografija

 

Rođen je 8. 12. 1937. godine kraj Bjelovara, a umro je 11.12. 1993. u Zagrebu. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1965. te se usavršavao na grafičkom odjelu. Bio je suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića od 1968.-72. Od 1973. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Poslije 1960. često mijenja izraz i stilistički sustav; razvijao se od nadrealizma, preko ekspresionizma, lirske i geometrijske apstrakcije, do nove figuracije i dekorativnog ornamentalizma najnovijih radova. Njegova hiperrealistička poetika na samoj je granici nadrealnog. Samostalno je izlagao u Bjelovaru, Križevcima, Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Novom Sadu, Splitu, Karlovcu, Subotici, Rijeci, Torinu i Rimu.