K

K (13)

Ante Kaštelančić, biografija

 

Rođen je 17. kolovoza 1911. godine u Podstrani kraj Splita, a umro je 15. travnja 1989. godine u Splitu.  Slikarstvo je počeo učiti kod Emanuela Vidovića na Obrtno-tehničkoj školi u Splitu. Od 1926. do 1930. studirao je dekorativno slikarstvo u Munchenu, a zatim slikarstvo u klasi Ljube Babića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 1935.godine. Studij nastavlja u Parizu 1937. godine. Ponovno je boravio u Parizu 1956. i 1963. Bio je i na studijskim putovanjima u Veneciji, Milanu, Pragu, Munchenu, Beču i Londonu. Bavio se i kazališnom scenografijom. Osnivač je Centra za likovni odgoj pri Zavodu za školstvo u Splitu. Godine 1945. bio je profesor crtanja na gimnaziji "Vladimir Nazor", a 1946. organizirao je Večernju školu za primijenjene umjetnosti na kojoj je aktivno djelovao od 1947. do 1959. Osnovao je i Katedru  za likovne umjetnosti u sklopu  pedagoške akademije u Splitu, na kojoj je bio redovni profesor od 1957./58. do 1976./77. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo, grafiku i pedagoški rad.

Nives Kavurić Kurtović, biografija

 

Rođena je 18. siječnja 1938. godine u Zagrebu. Diplomirala je 1962. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora F. Baće. Od 1962. do 1967. bila je suradnik u majstorskoj radionici Krste Hegedušića. Do 1983. živi kao profesionalna umjetnica kada postaje profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 1997. postaje redoviti član Hrvtaske akademije znanosti i umjetnosti. Djela joj se nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. Njezina djela često su nadrealistička i fantazmagorična s nemirnim rukopisom i profinjenim koloritom. Često ispisuje svoje ili tuđe tekstove. Služi se stečevinom informela i novog shvaćanja prostora. Članica je HDLU-a. Kćerka je arhitekta Zvonimira Kavurića.

Zlatko Keser, biografija

 

Rođen je 1942. godine u Zagrebu. Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je 1967. godine, u klasi profesora Otona Postružnika u kojoj od 1967. do 1969. godine polazi i postdiplomski studij te stjeće diplomu magistra štafelajnog slikarstva. Od 1971. do 1975. godine suradnik je Majstorske radionice profesora Krste Hegedušića. Bavi se grafikom, ilustriranjem knjiga i izradom vitraja , a radio je i u fresko tehnici. Redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 2001. godine. Godine 2000. postao je član HAZU-a. Realizirao je 56 samostalnih izložbi i oko 200 skupnih.

Milan Kičin, biografija

 

Rođen je u Šćitarjevu 9. prosinca 1923. godine, a umro je 1998. godine. Otac Stjepan bio poznati kipar naivne umjetnosti. Vodio je malu ciglanu u kojoj dječak Milan dolazi u doticaj s glinom. Budućnost je bila izvjesna i Kičin završava stručnu naobrazbu umjetnosti keramike, u Zagrebu 1948. godine: Kiparski odjel Obrtne škole u Zagrebu i Majstorski ispit iz umjetničke keramike kod prof. Blanke Dužanec, u Zagrebu. Od 1950. izlaže na svim relevantnim izložbama u zemlji i svijetu. Godine 1958. dobiva stipendiju za studijsko putovanje u Finsku te boravi u čuvenoj tvornici ARABIA u Helsinkiju.  Najintenzivnije umjetnikovo stvaralačko i izlagačko razdoblje jesu 60-te i 70-te godine 20. stoljeća.Nagrađivan je na međunarodnim izložbama: Prag, 1962. Srebrna medalja; Cervia ,Italija 1967. Zlatna medalja itd. Likovno se izražavao u nekoliko pravaca, radio kiparski figure nadahnute H. Mooreom i dekorativne motive s naglašenim «krakleima» u glazuri. 

Željko Kipke, biografija

 

Rođen je 1953. godine u Čakovcu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1971-1976). Pohađao je Slikarsku majstorsku radionicu u Zagrebu. U New Yorku izlaže na skupnoj izložbi u Artists Space 1989. godine. Tijiekom 1991. boravi u Marseillesu gdje priređuje samostalnu izložbu. Predstavljao je Republiku Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 1993., a dvije godine kasnije na Kairskom bijenalu. Piše eseje i kritike o eksperimentalnom filmu te likovnoj praksi u dnevnoj štampi i časopisima. Punopravni je član Međunarodnog udruženja likovnih kritičara od 1997. godine.

Vladimir Kirin, biografija

 


Rođen je 31. svibnja 1894, a umro je 5. listopada 1963. godine u Zagrebu. Srednju graditeljsku školu polazi u Zagrebu, a Umjetničku akademiju polazi u Beču. 1919. godine usavršava se u Londonu u grafici. Radi u studiju Langham, crtač je u revijama ''The Studio'' te surađuje s grafičkim časopisima. Godine 1921. izdao je prvu mapu Litografije. Radi monotipije iz Nizozemske , bakropise iz Londona, a 1923. objavljuje 4 mape litografija pov. i arhit. spomenika te mapu Hrvatski primorje. 1925. radi mapu grafika Stari Zagreb, a nakon toga dvije mape crteža Iz starog Zagreba i Iz češkog baroka. Slika u ulju pejzaže iz okolice Samobora, vedute staroga Zagreba, Pariza i dalmatinske gradove te portrete. Bavio se ilustracijom i opremanjem knjiga.

Antun Kirinčić, biografija

 

Rođen je u Puli 2. rujna 1912., a umro je u Zagrebu 27. veljače 1981. godine. Završio je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1935. S K. Hegedušićem slikao je freske u Mariji Bistrici 1944. Predavao je u Rijeci i na Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Slika portrete, mrtve prirode i realističke krajolike iz Zagreba i s otoka Krka. U novijem razdoblju kolorit se rasvjetljava, na slikama i akvarelima prevladava lirsko i impresionističko ozračje. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Rijeci i Krku. Bavio se drvorezom i primijenjenom grafikom.

Jozo Kljaković, biografija

 

Rođen je u Solinu 10. ožujka 1889. godine, a umro je u Zagrebu 1. listopada 1969. Studirao je na Akademiji u Pragu kod V. Bukovca, a potom na Instituto delle belle arti u Rimu te kod F. Hodlera u Ženevi. Fresko-slikarstvo učio je kod M. Lenoira u Parizu  (1920). U vrijeme I. svjetskog rata boravi najprije u Srbiji, a poslije u Francuskoj. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je predavao zidno i dekorativno slikarstvo. Izveo je ciklus of 14 fresaka u crkvi Sv. Marka u Zagrebu, u župnim crkvama u Vrajnicu i Dobroti, u memorijalnoj crkvi u Biskupiji kraj Knina itd. U početku Kljaković slika pod utjecajem bečke secesije. Kasnije proučava djela renesansne umjetnosti koja ga usmjerava prema dekorativnome slikarstvu monumentlanih težnji. Izlagao je na brojnim skupnim izložbama u domovini i inozemstvu.

Eugen Kokot, biografija

 

Rođen je u Labinu 2. veljače 1940. godine. Završio je Školu primijenjene umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1966.-1970. suradnik je Majstorske radionice K. Hegedušića. Restaurirao je i kopirao slike i freske u Istri. Zavičajni krajolik, koji je glavni motiv njegovih crteža, preobražava u apstraktne oblike s naglašenim taktilnim vrijednostima površine. Uporabom zemljane boje i slojevitim strukturiranjem materije, blizak je enformelu i duhu srednjovjekovnih istarskih majstora. Samostalno izlagao u Labinu, Puli, Pazinu i Zagrebu.

Edo Kovačević, biografija

 

Rođen je u Gospiću 16. studenog 1906. godine, a umro je 15. ožujka 1993. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1930; studirao je fresko-slikarstvo u Parizu. Osim brojnih studijskih putovanja Europom, posjećuje New York i Japan. Godine 1934.-47. godine bio je nastavnik likovnog odgoja u Zagrebu. Bio je član grupe ''Zemlja'' s kojom je izlagao od 1932. do njezina ukinuća 1935. godine. U zemljaškoj fazi priklanja se plošnoj koncepciji slike te razvija rafinirani kolorizam koji dostiže klasičnu punoću u modroj gami, a raspliće se u široku rasponu kolorističkog intenziteta u mrtvim prirodama i pejzažima. Uz ulje, intenzivno radi u pastelu, a temu zagrebačkih krovova izvodi u tehnici tapiserije. S naglašenim osjećajem za sklad boja i oblika u prostoru ostvaruje niz kazališnih scenografija, brojne postave izložaba i muzeja.

Ivan Kožarić, biografija

 

Rođen je u Petrinji 10. lipnja 1921. godine. Kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti upisuje 1943., a diplomira 1947. 1949. završava specijalku kod profesora Antuna Augustinčića. Izlagati počinje 1953. godine, a samostalno izlaže od 1955. godine. 1959./60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea koji ga posebno uvažava; surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti ostanka u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini. Početkom šezdesetih Kožarić je član neformalne grupe Gorgona, zajedno sa slikarom Marijanom Jevšovarom, Julijem Kniferom, Đurom Sederom i Josipom Vaništom. Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Venecija i Biennale u Sao Paulu. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu. Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture. Dosad je izlagao na šezdesetak samostalnih i oko dvjie stotine skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Tomislav Krizman, biografija

 

Rođen je kraj Karlovca 21. srpnja 1882. godine, a umro je u Zagrebu 24. listopada 1955. godine. Završio je Trgovačku akademiju u Zagrebu. Učio je slikarstvo i grafiku kod B. Čikoša Sesije i M. Cl. Crnčića, s kojim slika po primorju i na Plitvičkim jezerima. Svoje prve grafike, karikature, vinjete, crteže i ilustracije objavljuje u ''Životu'' i ''Viencu''. Godine 1903.-1907. studira u Beču na Školi za umjetnost i obrt i Akademiji te dolazi u dodir s umjetničkom i književnom avangardom, koja je sa secesijom predstavljala borbeni otpor konzervativnim šablonama i akademizmu. S Meštrovićem, Račkim, Jakopičem i Jamom izlaže u bečkom ''Hagenbundu''. Nakon balkanskih ratova putuje po Makedoniji, Kosovu, Bosni i Dalmaciji slikajući krajolike. Godine 1912. postaje nastavnik Obrtne škole, a od 1922. do smrti profesor na Akademiji u Zagrebu. Bio je redovni član JAZU i jedan od osnivača društva ''Medulić''.

Vatroslav Kuliš, biografija

 

Rođen je 1951. u Vidošima. Zagrebačku Školu primijenjene umjetnosti završio je 1971. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine u klasi prof. Šime Perića. Od 1978. do 2002. godine radio je u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" kao likovni urednik Opće enciklopedije i Hrvatskoga biografskog leksikona. Uz slikarstvo, bavio se grafičkim dizajnom i scenografijom. Autor je više grafičkih mapa. Boravio je na studijskim putovanjima u Parizu (Cite des Artes), Munchenu, New Yorku, Melbourneu itd. Bio je član Galerije “Stećak” i Galerije “Arteria” u Zagrebu. Radovi mu se nalaze u muzejima i galerijama u Hrvatskoj te u mnogim privatnim zbirkama u zemlji i svijetu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja među kojima su odličje "Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića" 1997. godine, državna nagrada “Vladimir Nazor” za 2000. godinu, te godišnja nagrada Galerije "Forum" za 2003. godinu. Izlagao je na 100-tinjak samostalnih i više od 150 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.